PROGRAMI

 Jedan od napoznatijih programa društva je "Tradicijska kultura u službi suvremnenog turizma"

  Aktivnosti projekta

Doživljavati "nešto" postalo je cilj i zadatak turističkog putovanja koji se ne svodi samo na odmor, a stvaranje tog "nečeg" onda postaje motivacijski imperativ.
U općoj merkantilizaciji stvarnosti, sve se turistički vrednuje i prodaje. Turizam se doživljava kao vrlo važna gospodarska grana. On prezentira i promovira hrvatsku kulturu; od knjiga, lijepe umjetnosti, performansa do spomeničke baštine, muzeja, arhiva, folklora, zanata. No, autentičnost turističkog prizora i autentičnost turističkog doživljaja dva su različita pojma. Postoje autentični prizori s izmišljenim sadržajem ( destinacije, parkovi prirode, spomenička baština, izvorni folklorni običaji..), patvorine prizora ( tematski parkovi) sa autentičnim sadržajem i mnoštvo mješavina ovog dvoje. No, za razliku prizora, autentični Turistički Doživljaj se ne može 'iskreirati', jer je u svojoj naravi duboko individualan, a sama prikladnost ili izvornost scene, scenografije i kostimografije ga ne može zagarantirati.
Neki ljudi smatraju da su ostvarili autentičan turistički doživljaj već samim svojim dolaskom, drugi pak učestvovanjem. Ako čovjek procijeni da nije na pravi način upoznao/ doživio ni ljude ni predjele ni događanje, da su mu ponuđeni lažni prizori, a ne stvaran život, smatrat će da nije ostvario autentičan turistički doživljaj, a time ni cilj svog putovanja.
Tradicija se ne može iznova roditi, niti izmisliti. Izvorno ono što mi zovemo tradicija i kultura su bili sastavni dio načina života ljudi neke sredine.  Kultura je sada institucionalizirana, kategorizirana i spremna za uporabu u "kulturnom turizmu", a tradicije se uprizoruju i  "oživljavaju".
Što je to tradicija, a što kultura i koliko mi toga imamo u Turopolju, Posavini i Vukomeričkim goricama dali se to može imati ( dakle steći), ili izgubiti ( odnosno asimilirati se u/ ili pak asimilirati neku drugu kulturu/ tradiciju)? Kulturni turizam se slavi kao slamka spasa, no što to posjetioci gledaju, što se to obilazi? Kod umjetnih događanja, da bismo u potpunosti razumijeli događanje i njegovu svrhu, treba promotriti i popratne pojave; iskrivljavanje tradicije, merkantilizacija, prezentacija funkcionera...
Turizam se uvelike temelji na stvorenim / umjetnim predodžbama koje onda određuju smjer u kom će se turizam razvijati. U turističkoj teoriji stoji da destinacija da bi ostala poželjna turistima, mora održati svoju privlačnost kroz komercijalizaciju prošlosti i tako da turistima ponude ono što žele doživjeti, jer turist na odredištu konzumira stvorene predodžbe o odredištu, a ne svakodnevni život.
            Kroz 'potrebe' turizma, ova industrija često stvara spomenike, događaje i običaje, te  preoblikuje okolinu da bi se sve to moglo turistički valorizirati.  Masovnost turizma isto tako ubrzava procese uspostave spomenika i proslava.
Nasljeđeni arhitekturni i umjetnički stilovi, političke predrasue, religiozni mitovi, tradicijski kostimi se samo trebaju turistički iskoristiti bez razmišljanja.
            Iz navedenih razloga Kulturno umjetničko društvo „Mičevec“ želi se pridružiti nastojanjima Turističke zajednice Grada Velike Gorice i Zagrebačkoj županiji te svojim znanjem i iskustvom u izvođenju tradicijske kulture upotpuniti turističku ponudu Grada Velike Gorice,Turopolja, Posavine i Vukomeričkih Gorica.
Radionica izrade, restauracije nošnji i podučavanje tradicijskim tekstilnim vještinama
     Na radionici  stječu se teoretska i praktična znanja o izradi, restauraciji nošnji i tradicijskim tekstilnim vještinama. Namijenjena je  osnovnim školama i građanima koji za to iskazuju poseban interes. U teorijskom dijelu nastave pružaju se osnovne etnološke informacije o narodnim nošnjama, vrstama tkanja, odnosno njihovom urešavanju čipkom, vezom ili aplikacijama različitih ukrasa. U praktičnom se dijelu nastave podučava izrada narodnih nošnji, tehnike vezenja i apliciranja karakterističnih ukrasa, tradicijske tehnike tkanja, izrada čipke, pletenje te restauracija i uređenje narodnih nošnji. Polaznici se prema vlastitim afinitetima, podijeljeni u manje grupe, specijaliziraju za pojedine vještine.

           
                                                        
Radionica izrade tradicijskih frizura 
       Tradicijske ženske frizure osebujan su i specifičan dio hrvatske tradicijske kulturne baštine. U radionici, koja se realizira u okviru pojedinih folklornih manifestacija (Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, smotre folklora) praktično se demonstriraju raznoliki načini češljanja pojedinih hrvatskih regija.   

Naziv sekcija KUD-A MIČEVEC/ broj članova sekcije/ 

 

 Dječja folklorna skupina, 26 člana ( 7 - 11 godina)

Starija dječja folklorna skupina,15 člana (12 - 14 godina

Tamburaška dječja sekcija 8 člana (9-12 godina)

Tamburaški orkestar, 14 člana

Starija grupa folklora, 39 člana (15-35 godina)

Zbor žena, 9 članica (36 -70 godina)

Knjižnica društva (fond 2872 knjiga) 55 člana

 U stalnom repertuaru su slijedeće koreografije  (odrasle skupine)

1. MIČEVEC MOJE SELO MALO

2. NA JURJEVO AL DEN PREDE

3. TUROPOLJSKE PJESME I PLESOVI

4. MIČEVECČKI SVATI

Sve koreografije glazbeno je obradio Ivan Potočnik, a koreografiju postavio Goran Stokić

Koreografije možete pogledati u linku VIDEO